četvrtak, 11.01.2007.
Ovaj post pise Nikolina otac. Nikolina je bila jako bolesna zadnjih mjesec dana i nije mogla pisati na blogu. Prije desetak dana Nikolina je preminula.
Hvala vam svima sto ste joj bili podrska zadnjih nekoliko dana.
Molim vas nemojte ovo stavljati na naslovnicu Nikolina to ne bi voljela.
Hvala.
- 16:58 -
Komentari (16) - Isprintaj - #
petak, 24.11.2006.
Priča o zagrljaju
Kad sam bio mali, posve mali, nisam volio da me gospode, koje su susretali moji roditelji, grle i ljube. Svašta su me ispitivale, ponekad i takve gluposti da sam se čudio njihovoj hrabrosti. Ali sam mislio da je to dio neke igre, ritual koji one moraju proći da bi poslije mogle razgovarati s mojim roditeljima. Meni je to ipak bilo suviše nepristojno, ali sam pristajao na sve. Znao sam čak lijepo pozdraviti. Naučili su me stariji stotinama pojedinosti koje sam smatrao nevažnima.
I onda opet rat. Tek kada smo ostali goli i bosi pred strašnom životnom neumitnošću, kada smo skinuli sa sebe sve prljave navike koje smo navlačili svako jutro pred zrcalom, a zaboravljali ih skidati, kada smo se riješili svega onog što nas čini opasnima, tek tada smo se onako jadni, i opet mali, pod zvijezdama zagrlili.
I ja sam konačno shvatio važnost i bit zagrljaja. Kada nekoga grlite, to je znak da više nemate riječi zahvalnosti što je s vama, to je ona hvala koja vas pokreće da u tom trenutku živite samo za tu bliskost. A nije bilo tako. Zagrljaji su bili najjeftiniji način da preživite susret do kojeg vam uistinu nije stalo. Mislim da će ljudi koji žive ovaj rat još dugo u svojoj svijesti nositi iskon te geste. Tako i treba. Da smo svi to znali, možda svega toga ne bi niti bilo. Kada nekoga grlite, učinite to punim srcem, cijelim bićem, jer ne znate što će vam donijeti sljedeći trenutak.
Siniša Glavašević
- 22:54 -
Komentari (11) - Isprintaj - #
srijeda, 22.11.2006.
Dat ću vam novo srce, nov duh udahnut ću u vas!
Evo i mene napokon... Bila sam bolesna nesto zadnjih mjesec dana, a nisam mogla svracati na blog. U blnici naime nemaju racunalo... Napisala sam jedan post i objavila ga li ga sada nema, a nisam imala sbage ponovno ga pisat...
Evo jednog lijepog teksta preuzetog sa Katolici na internetu, kojeg mi je poslao prijatelj... Nadam se da vam se svidja...
Većina ljudi složit će se u mišljenju da je zdravlje najveće vremenito dobro, dok se bolest i patnja oduvijek smatraju najvećim nesrećama koja pogađaju čovjekov zemaljski život i stavljaju ga na kušnju. U bolesti čovjek doživljava nemoć, ograničenost i prolaznost, a često nazire i smrt. Teško je kad je čovjek bolestan, ali jednako je teško, a često i teže, kad je bolestan bližnji. Omalovažiti bolest i sve patnje i teškoće koje bolest sa sobom donosi značilo bi zatvoriti oči pred ljudskom stvarnošću.
Isus Krist, za kršćane pravi Bog i pravi čovjek, ali i za mnoge nekršćane najsvjetlija osoba ljudske povijesti, bio je duboko svjestan činjenice da je bolest jedno od najvećih zala koje pogađa ljudsko biće u njegovu zemaljskom životu. O tome svjedoči činjenica da je jedan od najvažnijih aspekata Kristova djelovanja, uz naučavanje, bilo upravo ozdravljanje bolesnika. Otvorimo li bilo koje od četiri evanđelja, u kojima su opisani događaji iz Isusova života, naći ćemo brojne prizore u kojima bolesni - slijepi, hromi, oduzeti, gubavci... - ozdravljaju pri susretu s Isusom.
Ono što nam ne bi smjelo promaknuti jest činjenica da se pri tom susretu događa više od tjelesnog ozdravljenja. Čudo koje se čovjeku događa u susretu s Isusom daleko nadilazi čudo tjelesnoga ozdravljenja: to je promjena u srcu izliječene osobe i, nerijetko, u srcima ljudi iz njegove ili njezine okoline. I to je ono po čemu je Isusov pristup bolesnicima specifičan: on liječi i čovjekov duh i tijelo, i to čini liječeći naš narušeni odnos prema Bogu, prema bližnjima i samima sebi, darujući nam ljubav koja se razlijeva u našim srcima i pomiruje nas na te tri razine koje bitno određuju čovjekov život.
Ljudska osoba, stvorena na sliku Božju, biće je u isti mah tjelesno i duhovno.Ta je neraskidiva veza između čovjekova duha i tijela u suvremenu svijetu često zaboravljena, ali je veza između tjelesnog i duhovnog zdravlja bila očita još starozavjetnom čovjeku. U Starome Zavjetu nalazimo mnoge prizore u kojima čovjek moli ozdravljenje od Boga, gospodara života i smrti. Čovjekova bolest postaje put obraćenja, a Božje oproštenje početak je ozdravljenja, kao u ovim retcima psalma:
Zbog svojih bezakonja bolovahu oni,
ispaštajuć svoje opačine (...).
Tada zavapiše Jahvi u svojoj tjeskobi
i on ih istrže iz svih nevolja. (Ps 107, 17.19)
Izraelci su vjerovali, a njihovo je iskustvo to potvrđivalo, da je bolest posljedica grijeha i zla, a da vjernost Bogu vraća život: “Ja sam Gospodin koji dajem zdravlje” (Izl 15, 26). Prorok Izaija ide korak dalje i naslućuje da trpljenje može imati otkupiteljsku vrijednost i za grijehe drugih (Iz 53,11). On nadalje naviješta da će nastupiti vrijeme kad će Gospodin oprostiti svaku krivnju i izliječiti svaku bolest (Iz 33,24).
U Novome Zavjetu, Isus suosjeća s bolesnima do te mjere da se s njima poistovjećuje: “oboljeh i pohodili ste me” (Mt 25,36), a njihove nevolje uzima na se: “On slabosti naše uze i boli ponese” (Mt 8,17). Njegova iscjeljenja najrazličitijih bolesnika znak su da se približilo kraljevstvo Božje. Ali Isus ima vlast ne samo liječiti već i grijeh opraštati (Mk 2,5-12): on je došao izliječiti čitavoga čovjeka, duh i tijelo. Isus je na križ ponio sve breme našega zla te oduzeo “grijeh svijeta” (Iv 1,29), kojemu je bolest posljedica.
Osim toga, Isus je svojom mukom i smrću na križu dao patnji novi smisao, koji je nagovijestio prorok Izaija: patnja nas odsada može suoblikovati njemu i sjedinjavati s njegovom otkupiteljskom mukom. Tako podnošenje patnji može biti osmišljeno time što “u svom tijelu dopunjam što nedostaje mukama Kristovim za Tijelo njegovo, Crkvu” (Kol 1,25).
Premda vjerujemo da je bolest kao takva ušla u čovjekov život s istočnim (prvim) grijehom, a nerijetko je i posljedica osobnih grijeha, Isus upozorava učenike da ne donose prebrze zaključke u konkretnim situacijama. U događaju ozdravljenja slijepa od rođenja, na pitanje učenika: “Tko li sagriješi, on ili njegovi roditelji te se slijep rodio?” Isus odgovara: “Niti sagriješi on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu očituju djela Božja.” (Iv 9, 2-3) Zato bolest ne treba promatrati kao Božju kaznu za grijehe, nego prvenstveno kao poziv na obraćenje i promjenu srca. U biblijskome je smislu srce “dubina bića”, gdje se osoba odlučuje za ili protiv Boga. Onaj tko se iz dubine bića opredijeli za Boga, za svjetlost, za dobro, ne mora se više bojati bolesti, pa ni same smrti jer Isus govori ovako: “Tko je od Boga, riječi Božje sluša”, a “ako tko očuva moju riječ, neće vidjeti smrti dovijeka.” (Iv 8, 47.51)
U bolesti, kao i u svim drugim životnim situacijama, Bog čovjeku daje potpunu slobodu izbora: možemo se opredijeliti za njega i tražiti pomoć od njega, ili se možemo ponašati kao da ga nema ili čak opredijeliti se protiv njega i tražiti pomoć na drugoj strani. Bolest nas može dovesti do tjeskobe, do zatvaranja u sebe, pa i do očaja i pobune protiv Boga. Možemo postati ogorčeni, malodušni, bezvoljni, možemo se ljutiti i pitati zašto se to baš meni moralo dogoditi. Ako vam dođu takve negativne misli, nemojte ih potiskivati. Nemojte stisnuti zube i čekati da to, kraće ili dulje, razdoblje bolesti prođe, pa da možete nastaviti “normalan život”. Nemojte se praviti kao da se to ne događa vama. Suočite se s gorčinom, strahom, očajom. Ali ne ostanite na tome. Priznajte sebi (i Bogu) da se bojite, da vam je teško, čak i da ste bijesni. A zatim pustite te osjećaje od sebe, predajte ih Bogu. Ili, još bolje rečeno, dopustite Bogu da ih uzme od vas i daruje vam snagu i mir.
Mnogi ljudi, suočeni s teškom bolešću i imajući odjednom vremena za razmišljanje o svome životu, dolaze do spoznaje da su prije nego što su se razboljeli bili duboko nesretni, nezadovoljni svojim životom. Oni se više ne žele vratiti u takav život. Čak i sama želja za životom i ozdravljenjem pomućena je tim osjećajem: “Ako je to život, ne želim ga.” Možda se to odnosi i na vas. Znak je to da vaše srce žeđa za promjenom života. Radujte se, jer to je dobar znak. Bog vas upravo kroz to nezadovoljstvo poziva da se okrenete njemu, kako bi vas on ispunio i usrećio na način na koji samo on može. On vas poziva da u njemu otkrijete svoj novi život, da počnete od početka na nov način.
Dopustite Bogu da vam se približi u bolesti. Ako ga još ne poznajete, iskoristite ovu priliku za susret s njime. Ako ste već Kristovi učenici, produbite svoju vjeru na najautentičniji kršćanski način: u znaku križa. Bilo da vas je bolest zatekla daleko od Boga ili u hodu s njime, možete patnju i trpljenje okrenuti u svoju duhovnu korist. Budete li bolest promatrali kao priliku za duhovni rast, ovi teški trenuci koje proživljavate dobit će smisao. Ove tjedne ili mjesece bolesti poželjet ćete provesti u blizini Isusa Krista, nebeskog liječnika, kako biste uz njegovu pomoć postali novi, bolji, potpuniji ljudi. Tako će vas bolest dovesti do veće zrelosti, pomoći vam da u svom životu razlučite ono što nije bitno te se okrenete k onome što jest bitno. Postat ćete bolja, snažnija i duhovno zdravija osoba, prijatelj Božji.
- 14:04 -
utorak, 24.10.2006.
Tko je siromašan?
Jednoga dana povede otac svoga sina na selo da bi vidio kako na svijetu ima mnogo siromašnih ljudi. Njihova obitelj bila je vrlo bogata i dječak je mogao iamti sve što je poželio. Proveli su dan i noć na farmi na kojoj su živjeli vrlo siromašni ljudi. Kada su se vratili kući, otac je upitao sina:
- Kako ti se svidio izlet?
- Bilo je jako dobro.
- A jesi li vidio kako ljudi mogu biti siromašni? – nastavio je otac.
- Da!
- I, što si naučio? – nije odustajao otac.
- Vidio sam da mi imamo jednog psa, a oni četiri. Mi imamo bazen koji se prostire do pola dvorišta, a oni imaju potok koji nema kraja. Mi imamo uvozne svjetiljke u vrtu, oni imaju zvijezde. Mi imamo vidik do ograde, a oni imaju čitavo obzorje, cijele planine i doline.
Kad je dječak završio, otac nije znao što bi reka. Ostao je bez riječi, a sin je samo nastavio:
- Hvala ti oče što si mi pokazao koliko smo siromašni!
/MAK/
- 07:39 -
ponedjeljak, 23.10.2006.
Sin Čovječji došao je da život svoj dade kao otkupninu za mnoge.
(Mk 8, 27-35)
»Ne znate što, ištete«, rekao, si Učitelju,
apostolima koji poželješe biti
zdesna i slijeva tebi u Kraljevstvu tvojem.
Mjesto uz tebe mjerili su ljudskom mjerom.
A ti nam mjesto daješ među onima koji služe
jer i sam si bio sluga svima.
Ostavio si dostojanstvo Prvorođenca
i zaodjenuo si lik sluge.
Rasvijetli nam srce, Učitelju,
da umijemo biti veliki
u radosnome služenju svima
i ne dopusti da nas obuzme
mjera slave ljudske
i zamamnost moći koja se opire služenju.
Daj nam uvijek tražiti ono što vodi
u kraljevstvo tvoje. Amen.
/Živo vrelo/
- 14:03 -
četvrtak, 19.10.2006.
Što je...
što je drvo bez ptica
i grana bez lišća
što je kuća zaključanih vrata
i zamračenih prozora
što je lice bez osmjeha
i srce bez milosrđa
što je…
što je čovjek koji zatvara uši
da ne čuje Glas
sa Gore
/Antun Matošević/
- 10:00 -
srijeda, 18.10.2006.
Ako...
Ako nečiji put mogu obasjati već i jednom jedinom zrakom svjetla; ako nekoj duši mogu pomoći da jasnije sagleda život i dužnosti, i tako blagosloviti brata svojega; ako sa svakog obraza mogu otrti suzu, ovaj moj život neće biti uzaludan.
Ako čovjeka koji je zastranio mogu dovesti do istine, njegovo srce iznutra nadahnuti osjećajem dužnosti; ako u svoju dušu ružičaste mladosti mogu usaditi osjećaj za pravdu, ljubav prema istini i ljepoti; ako i jednog čovjeka mogu poučiti da su Bog i raj blizu, ovaj moj život neće biti uzaludan.
Ako iz misli istisnem sumnju i strah i ako mi život bude usklađen s ljubavlju i dobrotom; uspijem li širiti svjetlo, nadu i radost i pomognem li ukloniti prokletstvo mentalnog sljepila; budem li donosio novu radost, novu nadu, manje boli, ovaj moj život neće biti uzaludan.
Ako uz životni put posadim stablo u čijem će se hladu odmarati umorni putnici, i premda sam možda neću nikada uživati u njegovoj ljepoti, bit ću istinski sretan - iako mi nitko ne zna ime, niti mi ostavlja cvijeće na grobu, ovaj moj život neće biti uzaludan.
/Anonimna/
- 15:27 -
petak, 29.09.2006.
O BOŽE
O čemu Bože da pjevam?!
Smrt je u meni i oko mene.
O čemu Bože, dok brat mi pada,
pokošen n ožem dušmanskim?!
O čemu, dok mati mi jeca
kraj uzglavlja mrtve kćeri?
O Bože, otkud tolika bol,
i tolika mržnja, otkud izvire?
Gasi se dan, gasi se život
i narod jedan umire.
Umire Bože,
s tvojim imenom na usnama
i tvojim imenom u srcu.
Oči mu sijevaju Bože,
Oči koje dušmanin ugasi.
I tijelo već je hladno
I ruke već su klonule.
O Bože, vidiš li ovu Golgotu,
Vidiš li bol novih Židova?
Daj mi znak o Bože,
Daj mi znak da znam
Da li da se borim
Ili da klonem.
Da li ima nade, o Bože, da uskrsnem
Nakon tih dana, godina, stoljeća?
Nije važno.
Samo da se vratim, Bože
I postanem svetac s
Onima koji nadu ne izgubiše
I svoga se imena ne odrekoše.
Matilda Veić, II. razred gimnazije, Split, 1991.god.
- 13:20 -
ponedjeljak, 25.09.2006.
Prorok Izaija zapisuje Božju riječ Izraelu:Imenom sam te zazvao: ti si moj! (Iz 43,1)
Neki dan sam srela curu kojoj je ime Melody. Imala sam prijateljicu u osnovnoj školi koja se zvala Stella. Tu su jos mnoga imena poput Mariella, Britney, Jessica, Gorgia itd. Naravno postoje i 'hrvatske' inacice tih imena, pa tako imamo Marijelu, Britni, Đesiku, Đorđu itd. danas roditelji pokusavaju biti sto originalniji u izboru imena svoga djeteta pa u tome malcice pretjeraju. Djeca se nazivaju po najboljim glumcima, najboljim likovima u seriji, imenima pjesama, a sve mi se vide cini da je sve ono sto je strano bolje od onog hrvatskog samo zato sto je strano... Ja osobno nemam nista protiv takvih imena, jer je i moje uostalom strano, ali sam za ona koja su tu vec duze vrijeme. ako netko nazove djete prema pjesmi ili glumcu neka onda to barem bude iz valjanih razloga... Jer djete ce to ime nositi cijelo zivot, a jednoga dana ce vas pitati od kuda je to ime i doslo...
Jeste li ikada razmišljali o svome imenu? Jeste li pitali roditelje kako su do njega došli??? Ima li vase ime neku posebnu 'podlogu' ili se vašim roditeljima jednostavno sviđalo???
Meni je ime dao tata. Imao ga je spremnog godinama prije moga rođenja. Tako i mojoj sestri. I sve do nedavno nisam uopć razmišljala o tome kakva bih ja jednoga dana nadjenula svome djetetu. A onda je prije sest mjeseci mama dosla doma i objavila RADOSNU VIJEST. Trudna je, i ja i seka cemo dobiti malog bracu. Tako smo počeli razmišljati o tome kako će se zvati. Najprije se to činilo kao nikakav problem, no kada pogledate koliko faktora utječe na to ime... Svi bi htjeli da ime nešto znači. Bake i djedovi žele da se zove po jednom od njih, naravno želimo da bude u kršćanskom duhu, ne želimo da se zove kao desetina druge djece u ulici ili budućem razredu, a opet se u toj originalnosti ne želimo previše udaljiti od naših hrvatskih korjena. Tako su se tu našli: Luka, Noa, Lovro, Mihael, Damjan, Danijel, Jan i mnogi, mnogi drugi...
Dok još nismo znali kako ga nazvati listali smo po mnogim web stranicama, pročitali jedno desetak knjiga te tematike i ispitivali sve oko sebe o tome koje ime im se sviđa i zašto. Tako smo slucajno dosli na stranicu u kojoj se diskutiraju djecja imena. (Kastav Crkva) Tamo smo nasli svjete o tome kako odrediti djetetu ime, kako se to radilo prije i koji je dansnji trend. Pa evo podataka:
Inflacija neobičnih imena
Lingvisti javljaju: trend davanja neobičnih imena se nastavlja, a najveći krivci su moderni roditelji na ego tripu koji žele da im dijete ima unikatno ime. Odavno su prošla vremena kada su se djeci davala imena starih predaka, očeva i majki ili kada su se jednostavno kopirala imena slavnih (Kevin, Ben, Glen, Jennifer, Vanessa, Britney). Statistike pokazuju da 80 posto djece rođene u zadnje dvije godine nosi vrlo neobična imena poput: Hanibal, Osama, Ray-Charles, Una, Tuba, Hula, Pula, Whiskey, Airplane ili Birthday.
Kako je dosta teško biti "pametan" i jezgrovit u izboru imena koja sljede, izdvajamo samo mali presjek motiva i razloga koji utječu na formiranje imena, ne uključujući one religijske ili rodbinske.
Rođenje ili redosljed kod rođenja: Rodna, Petko, Prvul;
Karakterne osobine i/ili epiteti: Blaženka, Drago, Mila, Mirko, Tihana, Tvrtko, Vedran, Jasna;
Hrabrost, borbenost: Branimir, Borna, Boris, Branimira, Trpimir;
Mitologija: Lada, Morana;
Vjera: Božica, Božena, Božana, Božidar;
Biljke: Bosiljka, Dunja, Ljiljana, Loza, Malina, Višnja;
Kovine i metali: Gvozden, Zlatan;
Nebeska tijela i svemir: Danica, Luna, Vega, Sunčana, Svemir, Zvjezdana;
Vjetrovi: Lahorka, Vihora;
Oborine i vremenske prilike: Snježana;
Dan: Dan, Zora;
Dani u tjednu i godišnja doba: Nedjeljko, Jesenka;
Nacija: Hrvoje, Hrvatko, Hrvojka;
Vatra i voda: Iskra, Žarko, Ognjen;
Zemljopisni motivi: Zrinko, Zrinka, Gvozden.
Na istoj stranici postoji popis zenskih i muskih HRVATSKIH imena... Tamo smo i mi izabrali jedno...
Evo popisa:
Imena za djevojčice
Agata - /grč. Agathe - dobra, čestita/
Alka - /grč. Alke - jakost, sila/
Alemka - Alenka, Alisa, Alka /tur. Alem - dragi kamen, izvor/
Alma - /lat. Alma - plodna, mila hraniteljica/
Amalija /njem. izvedenica od Amalberga, Amalberta, u osnovi amal - rad, djelo/
Ana - Anči, Ančica, Nera, Anesa, Aneta, Nesa, Ani, Anja, Nuša, Jana, Nana; /lat. Anna, grč. Hanna - heb. Hanna(h) = milost)
Anastazija - Ana, Anica, Anka, Asija, Asja, Naja, Nana, Natka, Stana, Staša, Tasa /grč. Anastasia - ona koja je uskrsnula (anastasis = uskrsnuće, podizanje)/
Anđela - Ana, Anči, Ančica, Anka, Anđa, Anđelika, Anđelina, Đina, Nuša, Anja, Ela, Eli, Ješa /grč. Angelos - glasnik, vjesnik/
Anamarija - /složenica od Ana i Marija/
Andrea - Andreja, Ana, Ančica, Anka, Andina, Deja, Dejica /grč. Andreas - koji je hrabar/
Andrijana - Ada, Adina, Ana, Anči, Anica, Anka, Andi, Andrina, Anja /Adriana prema Andrija, grč. Andreas - koji je hrabar (od andreios - hrabar, muževan)/
Antonija - Anči, Ančica, Anta, Antela, Tina, Tončeka, Tončica, Tončika, Nina, Ninka, Ita, Tonija /od Anton, lat. Antonius - naziv rimskog plemena/
Barbara - Bara, Barek, Barica, Ina, Inka, Rina /grč. tuđa, inozemna/
Beata - /lat. Beata - blažena, sretna/
Bela - /mađ. skraćenica za Belimir, Belislav; u osnovi pridjev bijel-a/
Biserka - /ar. bisr, busr - biser/
Božena - /iz korijena bož-ja/
Branimira - Branka, Brankica, Micika, Mika, Mikana, Mila, Milica, Milka, Mima, Mimica, Mina, Minka, Mira, Mirka, Rajna /imperativ - brani, braniti i mir/
Brigita - /njem. Brigitte od ir. Brighid - ona koja je snažna (od brigh - snaga, jakost, sila/
Dagmar - - Dada, Mare, Marica /njem. Dagomar - slavan dan/
Dalibora - Borka, Borna, Dada, Dara, Darica, Darka, Daliborka /češ. Dalibor - koji se (na)daleko bori/
Danijela - Danka, Nuša, Ela, Jela, Jelica, Lela, Nela /grč. Daniel od heb. Dani'el - Bog je (moj) sudac/
Darija - /lat. Darius od grč. Dareios - držeći bogatstvo/
Darina - Darinka, Dada, Danica, Dara, Ina, Inka /od imenice dar/
Divna - Ina, Inka, Vinka /lat. Divina - božanska, božanstvena/
Dora - /grč. doron - dar/
Đurđa - /grč. Georgios - onaj koji obrađuje zemlju/
Doroteja - Dora, Dorana, Dorica, Teja /grč. Dorotea - ona koja je božji dar/
Dragica - /od pridjeva drag/
Dubravka - /od imenice dubrava/
Dunja - /grč. kydonia - dunja/
Edita - /eng. Edith - sretna u ratu/
Elena - Ela, Elka, Lena /od Helena/
Ema - /njem. Emma, skraćenica od Emengard, Emenhild (irmin - velik, sveobuhvatan)/
Ena - /izvedenica od Enija /tal. Ennio, lat. Ennius/
Erika - /prema muškom imenu Erik, njem. Erich - slavan vladar/
Eva - Evelin /lat. Eva od heb. Hawwa(h) - živo biće/
Gabrijela - Ela, Jela, Lela /heb. Gabri'el - božji čovjek/
Goranka - /od Gorana, od imenice gora, šuma, planina/
Gordana - /grč. Gordianos - gordijski/
Grozdana - /od imenice grozd/
Helena - /grč. - sjaj, blistavost/
Hrvojka - /izvedenica od Hrvat/
Ira - /heb. - pozorna, oprezna, budna/
Irena - /grč. Eirene - mir/
Irma - /njem. skraćenica od Irmgard, Irmhild, u osnovi irmin - velik, sveobuhvatan/
Iva - /biljka iva/
Ivana - Ivančica, Ivanka, Kika, Ina, Inka, Inga, Inge, Inja, Ita, Iva, Ivica, Ivna, Nana, Vana /grč. Iochannes - heb. Johanan - Bog je milostiv/
Jadranka - /lat. Adrianus, Hadrianus - adrijski, hadrijski, izvedenica od Adria (grad u sjevernoj Italiji)/
Jaga - Jagica /skraćenica od Agata/
Jasmina - Ina, Jasna, Mina, Nina /od perz. Yasemin - skrobotovina, jasmin/
Josipa - /heb. Josef - Bog je povećao/
Karmela - /lat. Carmelus, hebr. Karmel - naziv brda u Palestini/
Katarina - Ina, Kata, Kate, Katica, Katija, Tija, Tijana, Katina, Tina, Nina /grč. Aikaterina - ona koja je čista/
Kristina - /grč. Christine - Kristova/
Lovorka - Laura Lara, Lola /lat. laurus - lovor, vijenac
Leda - /grč. Lede - veoma lijepa žena/
Leonida - Lea, Leona /grč. Leonidas - lavlji izgled/
Lidija - /grč. Lydia - pokrajina u Maloj Aziji/
Ljiljana - /lat. lilium - lijer, ljiljan/
Ljubica - /imenica ljubica/
Lucija - /lat. - ona koja svijetli/
Magdalena - Alenka, Lela, Lena, Magda, Maja, Maša, Manda /grč. Magdalene - žena iz Magdale, Magdalka, grada u Galileji/
Maja - /lat. Maia - božica prirasta i plodova u rimskoj mitologiji/
Marija - Maja, Majda, Mara, Mare, Marena, Marica, Marta, Maša, Mica, Micika, Mina, Rija /grč. koja je kao koplje/
Marijana - Jana, Janica, Janka, Maca, Maja, Mara, Mare, Rina /složenica od Marija i Ana/
Marina - Ina, Maja, Mara, Mare, Marica, Maša, Mika, Mikana, Mina /lat. - morska/
Marta - Maja, Mara, Mare, Marica, Maša /grč. Martha - gospodarica, gospođa/
Martina - Maja, Mara, Mare, Maša, Nana, Tina /lat. prema Martinus - Marsov, marsovski, izvedenica od Mars - bog rata/
Miranda - /lat. divna, čudnovata/
Mirna - /pridjev mirna/
Monika - /grč. monake - redovnica/
Nada - /imenica - nada/
Nadalina - Natalija, Nataša /od lat. Natalina, prema Natalinus - rodan, koji se odnosi na rođenje/
Nedjeljka - Neda, Nela, Nena /od imenice nedjelja/
Nevena - Nela, Neli, Nena, Neva, Nevenka /biljka neven ili izvedenica od glagola ne venuti/
Nora - /skraćenica od Eleonora; od norma - pravilo, mjerilo/
Paula - Paulina, Pava, Pave, Pavica, Inka, Ina /lat. Paullinus - malen-a/
Petra /grč. Petros - kamen, hrid/
Renata - /lat. - koja je ponovo rođena, preporođena/
Romana - /lat. Rimljanka/
Rosana - /složenica od rosa - ruža i Ana/
Ruža - Ružica /imenica ruža/
Sanja - /od korijena sanjati/ Slavica - /od imenice slava/
Silvija - /lat. - šuma, gora/
Tereza - /grč. therasia - nasiv dvaju otoka, smatra se kako naziv potječe od glagola therao - loviti ili od therizo - ljetovati, sjediti na suncu, kositi/
Tomislava - /od starog imperativa tomi, tomiti - mučiti, zlostavljati i imenice slava/
Valentina - /lat. - ona koja je zdrava/
Valerija - Vali, Valera, Vala, Rija /lat. - ona koja je jaka/
Vedrana - /od korijena vedriti/
Velimira - Mila, Milka, Mima, Mina, Mira, Mirka, Vela, Velana, Velina, Vera, Verica /od pridjeva veli, tj. velik, i mir/
Veronika - /Grč.-Mak. Berenike - ona koja je nositeljicom pobjede/
Vesna - /staroslavenska božica proljeća/
Vladimira - /od starog imperativa vladi, vlasti - vladati i mir/
Zagorka - /etnik Zagorka/
Zdenka - /od trpnog pridjeva zden, zdeti - činiti, raditi/
Zdeslava - /prema Zdeslav, praslavenski - onaj koji je nadobudan, željan slave/
Zlata - Zlatica, Zlatka - /od imenice zlato/
Imena za dječake
Anđelko - Anđel, Anđelin, Anđelo, /grč. Angelos - glasnik, vjesnik/
Andrej - Andi, Andro, Andras /grč. Andreas -onaj koji je hrabar/
Andrija - Ado, Andi, Andro, Andras /grč. Andreas - koji je hrabar/
Antun - Anko, Ante, Anto, Antonio, Antonin, Antek, Tona, Tone, Toni, Tonči, Tonček, Tonko /lat. Antonius - naziv jednog rimskog plemena, nepoznato značenje/
Belimir - Bela, Beli, /mađ. - u osnovi pridjev bijel i mir/
Boris - /skraćenica od Borislav, aorist bori, boriti se i slav-a/
Borko - /od pridjeva boriti se/
Borna - /od korijena boriti se/
Božidar - /složenica od božji i dar/
Branimir - /od imperativa brani, braniti i mir/
Bruno - /njem. od brün - smeđ/
Časlav - /od korijena starog glagola čajati - čekati i slava/
Damir - /od korijena dati i mir/
Damil - /od korijena dati i pridjeva mil - mio/
Danijel - /heb. Danie - Bog je (moj) sudac/
Dario - /grč. Dareios - držeći bogatstvo/
Darko - /od imenice dar/
David- /heb. Dawidh - ljubljen, prijatelj/
Davor - Davorin, Dado, Darko, Darkec, Rino /stari uzvik čuđenja, radosti, prijetnje i žalosti/
Domagoj - /od starog lokativa doma, dom i goj-mir, uzgajanje/
Donat - /lat. Donatus - darovan/
Dražen - /od pridjeva drag+jen/
Držimir - /od imperativa drži, držati i mir/
Držislav - /od imperativa drži, držati i slava/
Dubravko - /od imenice dubrava/
Duje - Dujam, Dujo /lat. Domnius izvedenica od dominus - gospodar, gospodin/
Emil - Emilij, Emilijan, Mile, Milan /lat. Aemilus - koji je oponašatelj/
Erik - /njem. Erich - slavan vladar/
Fabijan - /rim. pleme Fabianus, izvedenica od Fabius - onaj koji je bobov/
Filip - /grč. Philippos - koji je prijatelj konja/
Franjo - /izvedenica od Francesko, Franc, Franc - slobodan/
Gaj - /lat. Gaius - sladak/
Gašpar - /perz. Gasper - nadziratelj, rizničar/
Goran - /od imenice gora, tj. šuma, planina/
Gordan - /od Gordijan, grč. Gordianos - gordijski/
Gradimir - /od imperativa gradi, graditi i mir/
Grgur - Grgo, Grga /grč. Gregorios - koji je oprezan/
Gvozden - /pridjev gvozden, tj. željezan/
Hrvoje - Hrvoj, Hrvatko /Hrvat/
Igor - /rus. Igor od nord. Ivar, Ingwar - koji je branitelj mora/
Ilija - Ico, Icek, Ilko /grč. Elias od heb. Aliyya(h) - (moj) Bog je Jahve/
Ivan - Ivo, Ico, Ino, Ive, Ivek, Ivica, Nino, Ninko /grč. Iochannes - hebr. Johanan - Bog je milostiv/
Jadranko - Jadran, Jadro /lat. Adrianus, Hadrianus - adrijski, hadrijski, izvedenica od Adria (grad u sjevernoj Italiji)/
Jakov - /od Jakob, grč. Iakobos - koji slijedi Jahvinu petu (trag)/
Jan - Janko /od Ivan - grč. Iochannes - hebr. Johanan - Bog je milostiv/
Jasenko - Jasen, Senko /od imenice jasen/
Josip - Joso, Joža, Joško, Jože, Pepo /heb. Josef - Bog je povećao/
Krešimir - /složenica od imperativa kresi, kresiti - iskriti buditi i mir - mir/
Kristijan - /lat. Christianus - kršćanski, pomazanički/
Krunoslav - Kruno, Slavko /od imenice kruna i slava/
Ladislav - /od Vladislav/
Lucijan - /lat. Lucius - koji je svijetao/
Luka - /lat. Lucanus - lukanijski, po nazivu grada Lucania (od lucus - lug, gaj, šuma/
Ljudevit - /od korijena ljud-i i praslavenskog vit - gospodin, mogućnik/
Marko - /lat. Marcus - mlat, čekić, ratnik/
Marin - /lat. - morski/
Martin - /lat. prema Martinus - Marsov, marsovski, izvedenica od Mars - bog rata/
Matija - Mate, Mato, Matan, Mateša, Matko /grč. Matthias - božiji dar/
Mihael - /heb. Mikhael - tko je kao Bog?/
Milan - /od pridjeva mio/
Miljenko - /umanjenica od Milin, od pridjeva mio/
Miran - /od pridjeva miran/
Mirko - /od imenice mir/
Mislav - /od imperativa misli, misliti i slava/
Mladen - /od pridjeva mlad/
Milivoj - /od pridjeva mio i praslavenskog vojnik/
Nedjeljko - /od imenice nedjelja/
Neven - /biljka neven ili izvedenica od glagola ne venuti/
Nikola - /grč. Nikolaos - koji je narodni pobjednik/
Ozren - /od starog glagola ozreti se - pogledati/
Pavel - /lat. Paullus - malen/
Petar - /grč. Petros - kamen, hrid/
Pravdan - /od imenice pravda/
Robert - Berti, Robi, Roberto /njem. Hruodperht - koji je svjetao u slavi/
Roko - /lat. Rochus od nord. hrokr - visok čovjek/
Sanjin - /od korijena sanjati/
Slaven - /pripadnik slavenske skupine naroda/
Srećko - /od imenice sreća/
Stanko - /od korijena stan-, stati/
Stjepan - Stipe, Stipan, Štef /grč. Stephanos - vijenac, kruna/
Stribor - /skraćenica od imperativa strizi, strići i korijena riječi bor-iti se/
Svebor - /od zamjenice sve i korijena boriti se/
Toma - /od grč. Thomas (sir. Toma - blizanac)/
Tihomir - /od pridjeva tih i mir/
Tomislav - Milan, Mimo, Miro, Mirko, Slavko, Toma, Tome, Tomi, Tomo, Tonko /od starog imperativa tomi, tomiti - mučiti, zlostavljati i slava/
Trpimir - Miro, Mirko, Trpko /od imperativa trpi, trpjeti i mir/
Tvrtko - /od pridjeva tvrd/
Valentin - /lat. Valentinus - koji je zdrav/
Vatroslav - /od imenica vatra i slava/
Vedran - /od korijena vedriti/
Velimir - /od priloga vele - veliko i mir/
Vjenceslav - /lat. Venceslaus - veće, veliko i slava/
Vladimir - Ado, Dado, Dimo, Dinko, Lado, Milo, Milan, Milko, Miro, Vanja, Vlado, Vlatko /od starog imperativa vladi, vlasti - vladati i mir/
Vladislav - Adi, Ado, Dado, Slavek, Slavko, Vanja, Vlado, Vladek, Vlatko /od starog imperativa vladi, vlasti - vladati i slava/
Vjekoslav - Vijeko, Slavko /od imenice vijek i slava/
Zdenko - /od trpnog pridjeva zden, zdeti - činiti, raditi/
Zdravko - /od pridjeva zdrav/
Zdeslav - /praslavenski - onaj koji je nadobudan, željan slave/
Zlatko - Zlatan /od imenice zlato/
Zoltan - /mađ. od tur. Sultan/
Zrinko - Zrinislav /prema Zrin, grad iz hrvatske povijesti/
Zvonimir - /od imenice zvoniti i mir/
Željko - /od imenice želja/
Ukoliko sam nekoga povrijedila time što sam rekla da mi se uvođenje stranih imena ne sviđa, ispričavam se unaprijed. To mi zaista nij ebila namjera.
Ime je jako važna stvar u čovjekovom životu i kod imenovanja mališana treba biti oprezan. Najljepše ime je ono ime koje ima svoje značenje i to ne mora biti neko opće značenje, nego samo da je vama značajno, jer ćete samo tako moći jednoga dana odgovoriti na pitanje: ''Mama? A kako sam ja dobio/la ime?!?!''.
I BTW braco će se zvati Pavao. Znamo da bas i nije nahrvatskije, ali nama se sviđa, a i jako puno nam znaci, a mislim da je to najbitnije.
E, pa, Pavao nadam se da si zadovoljan nasim izborom...
Pozdrav svima ma kako se zvali...
- 10:27 -
subota, 16.09.2006.
Evo mene napokon
Haloooo, ljudi!!! Znam da me nije duuugo bilo. Cijelo ljeto sam bila na moru, a to sam malo produzila i na skolsku godinu tako dqa sam tek prije oko 2 sata dosla doma... Sve vas puuuno pozdravljam i saljem vam svima jednu veeeliku pusu...
Za pocetak ove skolske/blogerske godine nesto sto mi je poslao jedan jako dragi prijatelj:
ZAR NIJE SMIJEŠNO?
- Zar nije smiješno kako nam 10kn izgleda puno kada ih ponesemo i dajemo u crkvu, a tako malo kada pođemo u trgovinu.
- Zar nije smiješno kako nam izgleda dug jedan sat u molitvi pred Bogom, a kako je kratko 60 minuta kada se igramo, gledamo TV, kartamo ili sjedimo u kafiću.
- Zar nije smiješno kako nam se čini teško uzeti Bibliju i pročitati jedno poglavlje, a tako lako čitamo novine, romane ili filmove.
- Zar nije smiješno kako vjerujemo novinama, a toliko pitanja postavljamo na ono što kaže Sveto pismo.
- Zar nije smiješno kako za molitvu ne pronalazimo riječi, a kada razgovaramo sa svojim prijateljima tada nemamo nikakvih poteškoća.
- Zar nije smiješno kada za aktivnosti u crkvi teško nalazimo slobodnoga vremena, a za razna druga druženja lako nađemo slobodi termin.
Smiješno, zar ne?
- 19:32 -
nedjelja, 02.07.2006.
Pozzzzzdrav!
znam da me duuuugo nije bilo. No to je iz pravih razloga. Ja sam vam cijelo ljeto n amoru, a ovdje nema racunala. Hvala Bogu na jednom internet caffeu. Sada pozdrav jer moram ici. Nadam se da ce te svi provesti jedno ugodno i toplo ljeto. :-)
- 22:37 -
utorak, 06.06.2006.
"Što je istina?"
...i danas se pitaju
mudri i moćni
dok gledaju Istinu
čavlima zakovanu
/Antun Matošević/
***********************************************************
Znam da nisam dugo pislal no nisam mogla. Malo je napet ovaj zadnji tjedan skole pa i nemam bas vremena. Samo moram ucit, ucit, ucit........ Pozdrav svima dok ne prođu ovi grozni ispiti........
- 12:57 -
Komentari (10) - Isprintaj - #
srijeda, 31.05.2006.
Oče...
tu gdje živim
nevidljiv sam prah
ali ko ljiljan ili ptica
ne brinem za sutra
jer Tvoj sam dah
/Antun Matošević/
- 13:10 -
srijeda, 24.05.2006.
Tko je taj?
tko je Taj
koji te toliko ljubi
da i Sebe postavi
na drvo ko putokaz
i neoboriv Znak
/Antun Matošević/
Znam da u posljednje vrijeme stavljam mnogo pjesama. No pjesme Antuna Matoševića su mi toliko lijepe da ih moram s vama podijeliti.
- 18:16 -
nedjelja, 21.05.2006.
Božjem djetetu!
Svakom mom sinu
Neka te dragi Bog čuva,
dijete moje.
Neka te vodi i bdije nad tobom!
On bio tvoj
Početak i Svršetak!
On ti bio
jutro, podne i veče,
On bio tvoj polazak i cilj,
izvor i ušće!
Dijete moje,
koliko te volim!
On te voli više.
Rodila sam te,
ali On te stvorio.
On te je htio
dok te još nisam znala.
Meni te darovao,
On nas je upoznao.
Ti si, dijete moje,
moja čežnja
i moja nada.
Ti si, dijete moje,
dijete,
ali ne samo moje.
Više si još Njegovo.
Spremam se dići ruke
koje su pomagale tvoje prve korake,
htjele ti uvijek biti oslonac
i tvoje odmorište.
Dići ću ih k nebu.
Ti nećeš ići sam.
Onaj tko te
zaželio i izgovorio,
neka te dalje i uvijek vodi.
Kada pomisliš da si sam,
sjeti se:
mama te voli svim svojim postojanjem.
Sjeti se:
On te voli još više.
Sjeti se, dijete moje,
da si dijete, ali ne samo moje.
Moje si tek
koliko traje dašak vjetra,
pjev ptice ili rosa na listu.
Ti si, dijete moje,
Božje dijete.
/Mirjana Ožegović/
- 18:28 -
srijeda, 17.05.2006.
Milost
još glas Ti čujem
i hvala Ti na tome
jer zbog slave svijeta
pomalo oglušujem
/Antun Matošević/
- 07:39 -
petak, 12.05.2006.
Kao dijete
/prema Psalmu 131/
knjige pročitane
blaga prekopana
dotaklo se srce svega
i žudnje i požude
i čuda ovog svijeta
ali dušu sam smirio
sebe vratio
tek kada Te
kao dijete zazvah
Oče
/Antun Matošević/
- 06:07 -
ponedjeljak, 08.05.2006.
Vjera
Mnogo puta ljudi su me pitali zašto vjerujem u Boga, zašto vjerujem da je Isus uskrsnuo, zašto vjerujem da se na Boga uvijek mogu osloniti... Zapravo, ni sama ne znam odgovor. Od malena idem u crkvu i tako sam odgajana. Možda zato. No ako je samo zbog toga onda sam se, sada kada sam već malo veća, mogla odvojiti od crkve, od Boga, od vjere. Više me mama ne budi nedjeljom da krenem na misu. Sada to radim sama. Više me mama ne mora prekrižiti kada dođem u crkvu. Sada to radim sama. Mogla sam jednostavno prestati ići u crkvu nakon krizme, kao što većina mladih nažalost čini. Mogla sam ''staviti Boga u kofer'' za onda kada će mi možda zatrebati pomoć. Ali nisam to napravila. Vjerujem. Još uvijek. I nedam se. Ima mnogo ljudi koji mi govore da nisam baš normalna. Da se vratim na zemlju jer od Boga ne mogu ništa dobiti. No očito me nešto drži uz Njega kada još uvijek vjerujem. Znam da mi Bog može pomoći kada mi je najteže, da me može nositi kada sam tužna, da je samnom kada sam sretna. U biti, On je jedini za koga pouzdano znam da će uvijek biti uz mene. Jer drugo su ljudi. Prevrtljivi i čudni. Većina ih radi ono što njima paše i ono u čemu vide korist. Bog ne. On je tu jer sam Njegovo djete, jer me on stvorio, jer po Njemu živim i jer ću po Njemu živjeti u vječnom život.
Nije li to dosta?! Ja mislim da je. Eto, Lucija*, zato vjerujem!!!
____________________________________________________________
*Lucija je djevojka koja je pokušala odgovoriti me od Boga, od vjere. Hvala ti Lucija! Zbog tebe sam se zapitala zašto su neke stvari kakve jesu. I sada znam da je Bog jedini pravi put. Samo mi je žao što ti još to nisi uvidjela.
VJERUJ
svaki put kad ruka klone
i mač dotakne tlo
pojavi se Netko
i stane uz tebe
nastaviš boj
/Antun Matošević/
- 07:09 -
petak, 05.05.2006.
DAN S KRUNICOM - Peto radosno otajstvo
Koga si, Djevice, u hramu našla
Čak i kad nađeš Boga, često ga ponovno izgubiš.
Jer naše je vrijeme puno užurbanosti, buke, pritisnuti smo radom, puno je napasti, udaljavanja od Boga. Moraš uvijek iznova krenutio u potragu za Bogom!
Čak je i Marija izgubila Isusa. Morala ga je prvo ponovno naći.
Tražila ga je tri dana dok ga nije ponovno našla (Lk 2, 45).
I ti ćeš ponekad morati tražiti tri dana,
dok ponovno ne pronađeš Boga.
Traži ga u molitvi! U razmišljanjima, u savjesti, u poslušnosti, u molbama! Da li tražiš Boga? Želiš li Boga?
Mnogi Boga ne žele ni tražiti ni naći.
Je Bog je zahtjevan Bog. On ti govori: "Trebaš..."
On je sveti Bog, koji ne trpi zlo u tebi.
Što više tražiš Boga to će jasnije postati njegovo "Trebaš".
Da li ga ipak želiš tražiti i naći?
Pomozi mi, Gospodine, da ostanem u tvojoj blizini.
- 07:19 -
četvrtak, 04.05.2006.
DAN S KRUNICOM - Četvrto radosno otajstvo
Koga si, Djevice, u hramu prikazala
Ali kako dospjeti do onog velikog zajedništva s Bogom i ljudima?
Zajedništvo uspijeva jedino ako smo tu jedni za druge.
Ta uzajamnost nam teško pada jer više naginjemo sebičnosti.
Biti tu za druge često je žrtva, svladavanje.
Ali bez te žrtve ne uspijeva niti jedno pravo zajedništvo.
Marija je htjela u potpunosti postojati za Boga.
Zato je žrtvovala ono najdraže što je imala: Isusa (Lk 2, 22).
Duboko u sebi rekla je Da njegovom strašnom Križnom putu,
i bila je spremna zajedno s Isusom prijeći taj Križni put.
Učini i ti kao Marija: i ti bogu prikaži svoj život!
Reci duboko u sebi Da svemu što ti Bog želi poslati,
i budi i ti spreman s Isusom ići njegovim Križnim putem.
Isuse pomozi pri žrtvi.
Molitva u uredu
Često puta prije ispita pitam se koja bi mi molitva najbolje pomogla. Kako da u nekoliko rečenica uobličim ono što želim reći i zamoliti. Znam da sam naučila ono što sam naučila, ali ponekad se nečega što znam baš u trenutku kad mi treba ne mogu sjetiti. Zato svaki put pokušavam smisliti nešto da zamolim Boga da mi pomogne sjetiti se bitnih stvari u bitnom trenutku. Zato sam na intrnetu vidjela tekst koji govori o molitvi na radu, a mislim da se može prenijeti i na školu. Dala sam ju svojoj mami i tati da si ju pročitaju svako juto prije posla. Molitva glasi ovako:
Moj Nebeski Oče,
dok ulazim u ured i idem do svog radnog mjesta, donosim Tvoju prisutnost sa sobom. Odajem Tvoj mir, Tvoju milost, Tvoje milosrđe, Tvoj savršen red u ovom uredu. Priznajem Tvoju moć nad svime što će biti rečeno, pomišljeno, odlučeno, i napravljeno unutar ovih zidova.
Gospodine
zahvaljujem Ti na darovima kojima si me Ti blagoslovio. Obvezujem se da ću ih odgovorno koristiti Tebi na čast. Podaj mi svježu zalihu snage da obavljam svoj posao. Pomaži moje projekte, ideje i daj mi jakosti kako bi i najmanja postignuća bila Tebi na slavu. Gospodine, kada sam zbunjen, vodi me. Kada sam klonuo, ispuni me snagom. Kada sam potpuno izgorio, prožmi me svjetlošću Duha Svetoga. Neka posao kojeg obavljam i način na koji to radim povrati vjeru, radost i osmijeh svima s kojima danas dolazim u dodir.
I Gospodine,
kada napustim ovo mjesto, daj mi milost putovanja. Blagoslovi moju obitelj i dom kako bi bili dobro kada nisam s njima.
Gospodine,
zahvaljujem Ti na svemu što si učinio, na svemu što činiš, i na svemu što ćeš učiniti. U ime Isusa, molim se, s mnogo ljubavi i zahvalnosti ...
AMEN
Tekst preuzet sa Katolici na internetu.
- 07:56 -
Komentari (11) - Isprintaj - #
srijeda, 03.05.2006.
DAN S KRUNICOM - Treće radosno otajstvo
Koga si, Djevice, rodila
Isusovo rođenje bilo je početak one velike obitelji
koja će jednom objediniti sve spašene.
Jer Bog je naš Otac, mi smo njegovi sinovi i kćeri,
a jedni drugima braća i sestre.
Ali u mnogim obiteljima vlada svađa, jedni za druge nemaju vremena, prolaze jedan pored drugog, pravi razgovor je rijetkost.
To je za tebe strašno.
Ako želiš da tvoja obitelj bude ponovo izliječena,
priključi se obitelji iz Betlehema..
Moli za svoju obitelj!
Razgovaraj sa svojom obiteljikao što je Isus razgovarao sa svojom Majkom,
slušaj svoju obitelj kao što je Isus slušao Josipa,
uči od svoje obitelji kao što je Isus učio od Josipa i Marije.
Onda će se i kod vas pojaviti ona velika radost,
koja je znak Božje obitelji.
- 10:44 -
utorak, 02.05.2006.
Na dlanu svibnja
pjesma je izronila
iz pjene jutra
i požurila
ogrnuti Madonnu
osmijeh se otkotrljao
u more
i postao školjka
/Ivna Talaja/
- 15:39 -
SUSRET HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI, PULA, 29.TRAVNJA 2006.
U subotu i nedjelju sam bila na Susretu hrvatske katoličke mladeži u Puli. Krenuli smo jako rano u subotu i iako je kiša padala cijelo vrijeme, cijelo vrijeme putovanja bilo smo vedri i veseli. Do Pule smo posjetili Pazin, Vodnjan, Lošinj i Poreč. Kiša je padala sve do dolaska u Pulu. Onda je kao blagoslov s Neba došlo sunce i nije se skrivalo cijelo vrijeme za trajanja programa. Oko 16 000 tisuća mladih iz cijele Hrvatske, Njemačke, Austrije, Bosne i Hercegovine pjevalo je u sav glas.
Slogan je ove godine bio: ''Učitelj je tu i zove te!''.
Izdan je i CD na kojem je bila i himna ovogodišnjeg susreta koji je prodavan u svrhu humanitarne akcije. Okosnica humanitarne akcije (s podrškom Hrvatskog Caritasa) je cd «I tvoja mala kap…» s autorskom duhovnom glazbom, kojeg nose istarski autori i izvođači duhovne glazbe u suradnji s posebnim gostima. Prihod od cd-a usmjerava se u Fond za školovanje djece koja su bila žrtva zlostavljanja. Najavni single «Kap jedna mala» je ujedno i službena pjesma Susreta, a na cd-u će biti i ostale 3 pjesme vezane uz SHKM Pula 2006, s motom «Učitelj je ovdje i zove te» (Iv 11, 28).
Izdavač je Aquarius records/Maraton, a sadržajno i produkcijski pjesme su namijenjene mladima kao jedan novi vid evangelizacije.
Autori pjesama: Bruno Krajcar, Danijel Damjanović, Davor Terzić, Kristina Jurman.
Izvođači: Poklon, Kumi, Davor Terzić.
Posebni gosti: En Face, Putokazi, Meritas, Tedi Spalato, Gustafi, Alen Vitasović, Olja Dešić, Čedo Antolić…
Program je počeo u 15,00 i trajao do 21,00 h, s time da je misa počela u 18,00 h i predvodio ju je kardinal Bozanić.
Cijeli programn bio je popraćen glazbom, glazbenim gostima te ljudima koji su posvjedočili koliko je u životu bitno imati se na koga osloniti, koliko je bitno imati vjeru u Boga.
Prespavali smo u Fažani. Tamo nas je dočekala gospođa kod koje smo spavale ja i još nekoliko cura. Ona je vjeroučiteljica u fažani veoma ja tola i draga osoba. Ustupila nam je cijeli jedan dio svoje kuće, tako da smo se sjećale kao doma. Piše slikovnice za djecu u kojima se nalaze njihovi radovi. Prevedene su i na francuski jezik. U slikovnicama pokušava djeci kroz priču i sliku pokazati kako je njihov grad poseban i to kroz njihove svetce Sv. Kuzmu i Damjana.
Dan se nastavio misom, zatim ručkom, odlaskom na Brijune i povratkom u Zgareb.
Veoma mi je drago da sma mogla sudjelovati u jednom takvom okupljanju, jer nem aveće radosti nego kada vidite kako mladi slave ono štao nam je zajedničko, a to je Bog sam.
Nešto o Puli – gradu domaćinu
- Povijest -
Prije oko tri tisuće godina na brežuljku gdje je danas Kaštel nastaje prvo gradinsko naselje, utvrda Histra. Osim kružnog oblika dvije glavne gradske ulice, od prapovijesne gradine, ništa nije ostalo. Prava gradska povijest započinje s Rimljanima. Službeno je ime grada bilo Colonia Pietas Iulia Pola, a imao je sve funkcije i građevine tipične za naseobinu rimskih doseljenika.
U doba seoba naroda u pulsku su se širu okolicu od VII. stoljeća stali naseljavati Slaveni i Hrvati. Poslije 1331. godine Pula više nije mogla uteći kandžama lava Sv. Marka. Mlečani u Puli nisu pokazivali zanimanje za gospodarski razvoj grada, jer im je najvažnija bila luka kao tranzitna točka na putu od Venecije duž istočne obale Jadrana prema Levantu. Česte epidemije kuge od XIV. stoljeća, kao i endemična malarija i druge bolesti, drastično su smanjile broj stanovnika tako da je u Puli na kraju XVII. stoljeća živjelo samo oko 600 ljudi. Međutim, od razdoblja humanizma i renesanse u europskoj su kulturnoj javnosti sve poznatiji postajali pulski antički spomenici: Arena, slavoluk Sergijevaca, Augustov hram (na slici), tako da su mnogi umjetnici i graditelji XVI., XVII. i XVIII. stoljeća boravili u Puli crtajući i opisujući rimske građevine koje su bile uzorom arhitekture od renesanse do klasicizma.
Propašću Venecije Istra i Pula došle su pod austrijsku krunu. Od 1815. godine do kraja Prvog svjetskog rata Pula je bila dio austrijskog Primorja (Küstenland). Kad je 1856. godine otvoren Arsenal, tj. glavna baza austrijske ratne mornarice, započeo je suvremeni razvoj grada i cijele južne Istre. Nakon što je 1876. godine povezana željezničkom prugom sa linijom Beč - Trst Pula i obližnji Brijuni osjetili su početke turizma, a svi su članovi carske obitelji, na čelu s Franjom Josipom, bili pulski gosti.
Dvadeseto je stoljeće u Puli bilo stoljeće višestrukih promjena vlasti, s odlascima i dolascima dijelova stanovništva, pojedinih društvenih i narodnosnih skupina, poglavito poslije Prvog i poslije Drugog svjetskog rata. Jako oštećena u bombardiranju tijekom Drugog svjetskog rata, Pula je u drugoj polovici XX. stoljeća ponovo procvjetala i razvila se u najveći istarski grad, značajan zbog dvije glavne gospodarske djelatnosti: industrije, na čelu s brodogradnjom, i turizma.
- Amfiteatar -
Pulski Amfiteatar, najveći i dobro očuvan spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj, sagrađen je sredinom I. st. pr. Kr.
U njemu su se odvijale gladijatorske i viteške borbe, borbe s divljim zvijerima i druge predstave, što su bila najvažnija društvena zbivanja u antičkome svijetu. Izgrađen je izvan gradskih zidina nadomak grada, uz glavnu cestu Via Flavia, koja je iz Pule vodila u Akvileju i Rim, a mogao je primiti do 25.000 gledatelja.
Uspoređujući ga s više od 200 rimskih amfiteatara, plašt pulskog Amfiteatra s četiri stubišna tornja je najsačuvaniji i rijedak primjer jedinstvenih tehničkih i tehnoloških rješenja.
Amfiteatri su bili natkriveni valerijem koji su štitili gledatelje od kiše i sunca, što potvrđuju rijetko sačuvani elementi konstrukcije upravo na pulskom primjeru.
Zbog specifičnosti konstrukcije, na pulskom se Amfiteatru mogu izučavati tradicionalni načini i metode građenja u antici, što ga čini jedinstvenim i po čemu se bitno razlikuje od ostalih u svijetu.
- Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije -
Pulska katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u semantičkoj slici grada prezentira identitet jadranskog biskupskog središta.
Prva faza katedrale podignuta je uz gradske morske bedeme, na temeljima antičke građevine, već u IV. st., istovremeno s crkvom Sv. Tome, a transformirana je u crkvenu trobrodnu baziliku u drugoj polovici V. st. s karakterističnim arhitektonskim rješenjem za sjevernojadransko područje: upisana apsida i ravno začelje crkve.
Istovremeno se pred bazilikom podiže krstionica križnog tlocrta osobite izvedbe i biskupski dvor, srušeni polovicom XIX. st. nakon premještanja sjedišta biskupije u Poreč 1828. godine.
Nakon niza srednjevjekovnih transformacija, početkom XVIII. st., u vrijeme biskupa Bottarija, započinju značajni radovi obnove sklopa bazilike i baroknog zvonika, koji završavaju 1924. godine.
Nešto o gradu Fažani – našem mjestu boravka
FAŽANA, grad i mala luka te ribarsko središte na jugozapadnom dijelu zapadne obale Istre u Fažanskom kanalu, 8 km sjeverozapadno od Pule; 2716 stanovnika.
Smještena je na niskoj obali, a s mora je dobro zaštićena Brijunskim otocima. U unutrašnjosti na pitomim brežuljcima zasađeni su voćnjaci, vinogradi i maslinici; u krajoliku dominiraju borovima pošumljene površine.
Gospodarstvo se temelji na ribarenju, preradi ribe te izgradnji manjih ribarskih brodova. Također je razvijena prerada stakla. Na regionalnoj je prometnici Vodnjan-Fažana-Veli Vrh-Pula.
U Fažanskome kanalu 1379. sukobile su se ratne flote Venecije (pod Vittorom Pisanijem) i Genove (pod Lucianom Doriom). U bitki je Doria ubijen, ali su Đenovljani ipak svladali Venecijance. Crkva sv. Elizeja iz VI. st. podignuta je na temeljima kasnoantičke vile. Jednobrodna crkva sv. Marije od Karmela građena je u XIV. st.; ima dobro očuvane freske iz XV. st. Župna crkva sv. Kuzme i Damjana proširena je gotička građevina s ostacima renesansnih fresaka u sakristiji iz XVI. st. Slika na platnu, Posljednja večera, rad je Zadranina Jurja Venture (1578.). U zaljevu Ribnjak (Valbandon-Florianum), 2 km južno od Fažane, otkriveni su ostaci ladanjske vile iz I. st., bogato urešene mozaicima.
Nekada je Fažana bila ribarska luka uz Fažanski kanal, a danas je turističko mjesto poznato po tome što se iz njega polazi brodom do Nacionalnoga parka Brijuni. Mjesto ulazi u turističku povijest istodobno kada i Brijuni, jer je od najranijih dana bila njihova luka.
U okolici Fažane ima dosta vinograda i voćnjaka, čija slikovitost dopunjuje mediteranski ugođaj ovoga mjesta.
Manifestacije: Fešta od srdela (u srpnju), Fažanska noć (u kolovozu).
Himna susreta
Kap jedna mala
Kap jedna mala s neba silazi,
Stvoritelj svijetu novom dušom prilazi,
Duša ta u tvoje srce je sjela,
Raste i sprema se za velika djela.
Dlanovi jaki al' što raditi?
Velike ruke - koga grliti?
Korak ti čvrst – kuda hodati?
Srce već lupa – koga voljeti?
ČUVAJ TU KAP, PRETVORI JE U SLAP,
S NAMA POTECI KA BESKRAJNOJ RIJECI,
ONA NAS VODI U DIVNOJ SLOBODI,
PJEVAM I MOLIM DOK SRCE VIČE: VOLIM!
Dlanovi jaki – što raditi?
Velike ruke – koga grliti?
Srce već lupa – koga voljeti?
Pitanja mnogo, koga pitati?
Stvoritelj tvoj te pogledom prati,
Spreman je pravi odgovor ti dati,
Otvori sva čula – istinu traži,
Da vjeruješ u dobro – to svijetu pokaži!
Ovdje možete pogledati informacije vezane za CD
- 15:33 -
DAN S KRUNICOM - Drugo radosno otajstvo
Koga si, Djevice, Elizabeti u pohode nosila
Kad nađeš Boga, u tebi se probudi silna radost,
jer našao si istinu, smisao, snagu i sreću.
Tu unutarnju sreću želiš s nekim podijeliti.
Zbog toga trebaš prijatelja s kojim ćeš moći podijeliti radost i patnju, spoznaje i probleme, traganje i nalaženje.
Marija je imala blisku prijateljicu: Elizabetu.
Zato je, začevši Gospodina, otišla Elizabeti.
Elizabeta je bila jedina s kojom je mogla o svemu razgovarati i koja ju je zaista razumijela. (Luka 1, 43)
Da li ti imaš prijatelja s kojim možeš o svemu razgovarati i koji te potpuno razumije?
Samo rijetki imaju pravog prijatelja
jer prijateljstvo potječe od Boga. (1 Iv 4, 7)
Moli Boga da ti pokloni pravog prijatelja. Kad s njim govoriš o Bogu,
ti i svome prijatelju nosiš Boga.
- 13:27 -
četvrtak, 27.04.2006.
DAN S KRUNICOM - Prvo radosno otajstvo
Koga si, Djevice, po Duhu Svetom začela
Bog nije nas ljude ostavio same.
On je došao k nama jer nas voli
i jer zauvijek želi biti zajedno s nama.
On će doći i k tebi samo ako želiš živjeti s njim.
poslušaj ga kao i Marija,
pa će Bog doći i k tebi slično kao i Mariji.
Ona je rekla: "Evo službenice Gospodnje." (Luka 1, 38)
Učini kako je učinila i Marija: razmisli o tome što Bog od tebe želi i učini ono što On iskaže kao svoju volju.
Ako to učiniš, osjetit ćeš u sebi duboku radost.
To će biti znak da je Bog došao i k tebi.
Upitaj Boga: "Gospodine, što želiš da učinim?"
- 15:12 -
utorak, 25.04.2006.
Aforizmi uz „Bijelu“ (2. Vazmenu) nedjelju
Uskrs je zdravo i ozdravljujuće pretrpljena patnja.
S Velikim petkom se još nekako i snalazimo, ali s Uskrsom kao da nismo na ti.
Zadržimo li se samo na Velikom petku, počet ćemo patnju pretvarati u božanstvo, a patnja koja je pretvorena u božanstvo proždire svoje žrtve makar joj oni bili obožavatelji.
Isus na Cvjetnicu nije upao u euforiju, a niti na Veliki petak u depresiju premda je sve vodilo u tom smjeru.
Neka se Velikog petka rane Uskrsnućem spasonosno hrane.
Križ je zaštitni i zaštićujući znak Isusovih Bogočovječnom krvlju otkupljenih učenika.
Pakleni otrov mržnje naišao je na nepobjedivi protuotrov Pobjednika s križa. Ljubav je pobijedila mržnju, aleluja!
Kad slijepci ljubav proglašavaju slijepom, treba li im slijepo vjerovati?!
Ljubav je pobijedila na Kalvariji dopuštajući da bude prividno pobijeđena nasilnim oduzimanjem tjelesnog života. Pobijedio je, dakle Onaj koji je rekao: „Nitko mi život ne oduzima, sam ga dajem!“
Sumnja je sastavni dio vjere ako je sredstvo, a ne cilj. Mi pak živimo u vremenu kad je sumnja postala nedodirljiva dogma.
/Fra Miroslav Bustruc/
- 08:20 -
ponedjeljak, 24.04.2006.
Zahvaljujte...
Evo, jučer je bio Mali Uskrs kako se to kaže kod mene doma, Nedjelja Božjeg milosrđa ili Bijela nedjelja. Počela je škola opet pa moram puno učit... Tako da nemam vremena baš pisati prevelike postove...
Bijela nedjelja
Nedjelja iza Uskrsa zove se Bijela nedjelja.
Tako je nazvana po bijelim haljinama u koje su odrasli novokrštenici oblačili na Veliku subotu u noći (kod Vazmemog bdjenja), dan svoga krštenja, nosili ih tijekom tjedna, kao znak krsne milosti, a onda, u nedjelju poslije Uskrsa, odlagali.
I danas, djeca na krštenju dobivaju simbolički bijelu haljinicu.
Bijela nedjelja ima u nas još i pučko ime: Mladi Uskrs ili Mali Uskrs.
- Po istoj simbolici u bijelo se odjevaju krštenici kod primanja sakramenta prve pričesti, manje kod potvrde (krizme) i gotovo redovito kod vjenčanja.
PSALAM 118
(1) Zahvaljujte Jahvi jer je dobar, jer je vječna ljubav njegova!
(2) Neka rekne dom Izraelov: "Vječna je ljubav njegova!"
(3) Neka rekne dom Aronov: "Vječna je ljubav njegova!"
(4) Svi koji se Jahve boje neka reknu: "Vječna je ljubav njegova!"
(5) Iz tjeskobe Jahvu ja zazvah: on me usliša i oslobodi.
(6) Jahve je sa mnom i ja ne strahujem: što mi tko može?
(7) Jahve je sa mnom, pomoć moja, i zbunjene gledam dušmane.
(8) Bolje se Jahvi uteći nego se uzdat' u čovjeka.
(9) Bolje se Jahvi uteći nego se uzdat' u mogućnike.
(10) Pogani me okružiše: imenom ih Jahvinim uništih.
(11) Opkoliše me odasvud: imenom ih Jahvinim uništih.
(12) Opkoliše me poput pčela, ubod im žeže kao trnje zapaljeno: imenom ih Jahvinim uništih.
(13) Gurahu me, gurahu, da me obore, ali mi Jahve pomože.
(14) Jahve je moja snaga i pjesma, on mi je spasitelj.
(15) Čuj! Radost i spasenje odzvanja šatorima pravednika: Jahvina se proslavi desnica,
(16) Jahvina me uzdigne desnica, Jahvina se proslavi desnica!
(17) Ne, umrijeti neću nego živjeti i kazivat ću djela Jahvina.
(18) Kaznom teškom kaznio me Jahve, ali me smrti ne preda.
(19) Otvorite mi širom vrata pravde: ući ću, Jahvi zahvalit'!
(20) "Ovo su vrata Jahvina, na njih ulaze pravedni!"
(21) Zahvalit ću ti što si me uslišio i moj postao spasitelj.
(22) Kamen što ga odbaciše graditelji postade kamen zaglavni.
(23) Jahvino je to djelo: kakvo čudo u očima našim!
(24) Ovo je dan što ga učini Jahve: kličimo i radujmo se njemu!
(25) O Jahve, spasenje nam daj! Jahve, sreću nam daj!
(26) Blagoslovljen koji dolazi u imenu Jahvinu! Blagoslivljamo vas iz Doma Jahvina!
(27) Obasjao nas Bog Jahve! Složite povorku s grančicama u ruci sve do rogova žrtvenika.
(28) Ti si Bog moj - tebi zahvaljujem: Bože moj, tebe ja uzvisujem.
(29) Zahvaljujte Jahvi jer je dobar, jer je vječna ljubav njegova!
Zahvaljujte...
-- uglazbljena verzija --
Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
Nek arekne dom Izraelov,
vječna je ljubav Njegova!
Nek arekne dom Aronov,
vječna je ljubav Njegova!
Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
Gospodnja me uzdignu desnica,
Gospodnja se proslavi desnica!
Gospodnje to je djelo,
kakvo čudo u očima našim!
Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
Ovo je dan što ga učini Gospodin,
kličimo i radujmo se Njemu!
Ne umrijeti neću, nego živjeti,
i kazivati ću djela Gospodnja!
Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
- 18:02 -
subota, 22.04.2006.
MOLITVA
propovijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju!
(Mk 16, 9-15)
Gospodine, pomozi mi da proširim
Tvoj miomiris kamo god pošao.
Preplavi moju dušu Svojim duhom i Svojim životom.
Prožmi i zaposjedni sve moje biće na tako
apsolutan način da moja egzistencija bude čisti odraz Tvoje. Prosjajuj kroza me i učini da Tvoja nazočnost u meni bude tako snažna da svakoj duši bude očevidno da Ti ukrštavaš moj put.
Učini da dižući pogled ne vide mene
nego jedino Tebe, o Gospodine!
Ostani sa mnom da uzmognem sjati kao Ti,
sjati na način da postanem svjetlo drugima.
Svjetlo, o Gospodine, koje iz Tebe izlazi,
da ne bude moje, nego Ti drugima sjaji kroza me.
Učini da Ti iskazujem hvalu
na način kako Ti dolikuje,
sjajeći onome koji me susretne.
Učini da te propovijedam bez propovijedi,
ne riječima nego primjerom,
kroz prodornu snagu,
pozitivnim utjecajem mojih djela,
vidnom puninom ljubavi
koju moje srce osjeća za Tebe.
AMEN.
/Henry Newman/
- 06:58 -
četvrtak, 20.04.2006.
Obrisi Uskrsa
nebo je otključalo
sve svoje osmijehe
zvonici se dozivaju
radost i nada
slivaju se u isti zagrljaj
bjelina daje glas čežnji
duša lebdi u smiraju
ALELUJA oblikuje
krilate riječi
- 06:39 -
srijeda, 19.04.2006.
Tko je to drugi?
Drugi je onaj kojega susrećeš na svom putu,
onaj koji raste uz tebe,
koji uz tebe radi, raduje se ili plače;
koji uz tebe mrzi ili ljubi,
onaj za kojega možda kažeš "ne mogu ga vidjeti",
onaj o kom ne govoriš, na kojega možda
uopće ne misliš jer prolaziš mimo ne gledajući
i ne videći nikoga...
Drugi je onaj kojemu se ti moraš
pridružiti da bi postao potpun čovjek, brat sviju,
onaj kojemu se moraš pridružiti
da bi mogao uspjeti i spasiti se sa čitavim
čovječanstvom.
Drugi je onaj s kojim ti
surađuješ svaki dan na dovršenju stvaranja svijeta.
Drugi to je tvoj bližnji
kojega ti moraš ljubiti svim srcem svojim,
svom snagom i svom dušom svojom.
Drugi je onaj pred kojim ćeš ti biti suđen.
Drugi je onaj pomoću kojega
rasteš i postaješ veći, to je dar Kristove ljubavi.
Drugi je poslan od Oca,
on je pitanje ljubavi koje ti postavlja Krist.
Drugi je onaj po kojemu se Bog izražava,
po kojemu Bog poziva,
po kojemu Bog obogaćuje,
po kojemu Bog mjeri našu ljubav.
Drugi je tvoj kruh svagdanji
tvoja svagdanja hostija.
On se zove Ivan, Petar, Marija,
g. Horvat, gđa Babić,
on stanuje u istoj kući u kojoj i ti,
radi s tobom u istom uredu,
vozi se istim tramvajem,
sjedi kraj tebe gledajući isti film...
On se zove Isus Krist.
Isus Krist stanuje u istoj kući u kojoj i ti,
radi u istom uredu,
vozi se istim tramvajem, sjedi uz tebe u kinu...
Drugi!...
/Michel Quoist/
- 15:18 -
